Članci
Zimski vrt
Današnja kultura stanovanja objedinjuje niz nastojanja da se čovjekov uži i širi životni prostor obogati na što više načina.Između ostalih,osobito u gradovima,velika su nastojanja da se u što večoj mjeri prostor oplemeni drvećem i zelenim površinama.
Posljednjih nekoliko godina u naroda zapadne Europe (sebe pokušavamo naći u ovom društvu)postoji želja da uživaju u zelenilu i za vrijeme hladnih i snježnih zima.Za večinu biljaka i jedan slabiji mraz je poguban.Vrtlari,od četiri elementa bitna za život biljaka(zrak,svjetlo,voda,zemlja),u potpunosti mogu utjecati jedino na tlo.Ono se može prekopati,pregnojiti i zaliti.Pravi ljubitelji biljaka s tim,međutim nisu zadovoljni.Oni žele utjecati i na ostala tri faktora,što postižu izgradnjom staklenika ili zimskih vrtova.Ostakljenim vrtom čovjek uspijeva ostvariti životne uvjete za biljke i kroz zimski period.On utječe na svjetlost,vlažnost zraka i temperaturu.Na ovaj način moguće je kultivirati veći broj biljaka nego što je slučaj u vanjskim uvjetima.Povečanjem temperature moguće je uživati i u inaće nedostupnom egzotičnom bilju.Zimski vrtovi danas proživljavaju novu renesansu.Izgradnjom zimskog vrta,približujući se prirodi ,čovjek ostvaruje i svoje životne uvjete.Sunčevo svjetlo koje prođe kroz staklo zimskog vrta ne reflektira se van,nego ostaje unutra.Tople zrake reflektirane kroz staklo apsorbiraju zidne plohe i pod.Kod dobro izvedenih konstrukcija,s dobrim spojevima stakla i konstrukcije okvira,toplina se zadržava unutra.Zbog toga je omogučen rast i ugodna klima za život biljaka.Zimski vrt predstavlja neku vrstu sunčeva kolektora-on može zagrijavati i dnevni boravak smješten neposredno uz vrt.Uz to biljke stvaraju termičku tampon zonu koja ne djeluje samo po zimi.Tijekom ljeta biljke stvaraju ugodnu klimu za boravak,a zrak je puno kvalitetniji.Treba dodati da se ovakav prostor mora zračiti i po potrebi biti otvoren.Zbog svega toga stvara se još prisniji kontakt sa prirodom,što podiže kvalitetu života.Ovakva želja za približavanjem prirodi osobito je izražena kod ljudi u gradskim sredinama.Zimski vrt oko kuće ili neposredno uz nju,kao proširenje dnevnog boravka,u posljednje vrijeme postaje sve traženiji.S puno mašte pregrađuju se terase,ostakljuju se balkoni,nadsvođuju atriji...
Prije gradnje kuće,u fazi projektiranja,južna strana se često nastoji iskoristiti za zimski vrt.Ovakva nastojanja nisu odnedavna,ali su nakon dugog zaborava ponovno otkrivena.Dnevni boravak oplemenit će se jednim ovakvim vrtom i biljkama u njemu,a tampon zona će ujedno omogučiti uštedu energije.Francuski romansijer Victor Hugo i engleski pjesnik George Bernard Shaw nisu ostali samo na željama i mašti.Izgradili su svoj stakleni vrt kako bi mogli stvarati u njemu udišući dah prirode u vlastitu domu.
ZIMSKI VRT I SOLARNA KUĆA
Zimski vrtovi su ostakljene tampon zone koje ograničavaju utjecaj okoline i vremenskih prilika na prostorije uz vrt i reduciraju ih u mjeri ugodnoj za boravak.Oni nas štite od buke i zagađenja,a ujedno smanjuju gubitak topline,jer zbog optičkih i termičkih svojstava stakla skupljaju sunčevu energiju.Kad sunčeva zraka padne na staklenu površinu dijelom se reflektira (odbije),jednim dijelom apsorbira(upije),a dijelom biva propuštena.U kojoj mjeri će zrake biti propuštene,tj reflektirane,u prvom redu ovisi o vrsti ostakljenja i o kutu pod kojim je ugrađeno staklo.Kada sunčeve zrake padaju koso na staklenu površinu,refleksija je veća nego kad padaju okomito.Pri ugradnji stakla treba nastojati da refleksija ljeti bude što veča ,a zimi što manja.Nastojat ćemo sunčeve zrake zimi što više iskoristiti,tj .da padaju okomito na staklo ili pod kutem što bližim 90 stupnjeva.
Ljeti je situacija obrnuta i poželjno je da sunčeve zrake padaju koso na staklo.Grubo rečeno,gornja staklena površina treba biti koso položena,a nikako ne vodoravno.Propusnost svjetla ovisi i o vrsti stakla koje ugrađujemo.Želite li izgraditi svoj zimski vrt,pred vama su neograničene mogučnosti-izbor ostakljenja,materijala konstrukcije okvira,načini grijanja,zaštite od sunca ljeti,itd.Generalno,postoje dva osnovna sustava:aktivni solarni sustav i pasivni solarni sustav
AKTIVNI SOLARNI SUSTAV
Ovdje se sunčeva svjetlost pomoću dodatnih tehničkih pomagala hvata,akumulira i prenosi dalje do potrošaća.Za to se koriste kolektori,grijači vode.pomoću kolektora sunčeva se energija akumulira i pretvara u toplinu.Toplina putem cijevi ide do potrošača ili se transportira do jednog središnjeg spremnika odakle se koristi za čitavu kuću.Koristi aktivnog solarnog sustava već su odavno dokazane i nepobitne ali je cijena ugradnje i montaže još uvijek relativno visoka
PASIVNI SOLARNI SUSTAV
Ovdje se radi o jednostavnom sustavu gdje nisu potrebna nikakva tehnička pomagala.Načelo je jednostavno.Stakleni vrt prima toplinu i reflektira je na susjedne zidove i pod,sve dok to omogučavaju vremenske prilike.Da bi se trud i vrijeme isplatilo,potrebno je izabrati najpovoljnije materijale za izradu vanjske konstrukcije i za opremanje vrta iznutra.
KONSTRUKCIJA OKVIRA
Kod velikog broja staklenih vrtova okvir je izrađen od željeza ili aluminija.Kod samogradnje se,međutim,često koristi i drvo.Svi ovi materijali imaju svojih prednosti i nedostataka.U osnovi su dobri ako mogu izdržati odgovarajuće opterečenje.Težine koje moraju podnijeti ovakve konstrukcije s pravom su velike.Moramo obratiti pozornost na opterečenja koja nastaju u različita godišnja doba :vjetar,snijeg,tuča i sl.Okvir konstrukcije mora izdržati sva ova opterečenja uz težinu stakla i vlastitu težinu.U posljednje vrijeme staklo se sve više zamjenjuje akrilnim staklom i pleksiglasom.Oba su lakša od stakla,a preporučljiva su i iz sigurnosnih razloga.Aluminij je relativno skup ali se sve više koristi jer se lako obrađuje,ne korodirai kod temperaturnih oscilacija ne mijenja svojstva.Aluminij se može tako obraditi da se staklene ploče mogu pričvrstiti bez kita-dovoljan je jedan dobar brtveni profil.Osim toga,njegova mala težina omogučava brzu montažu što u konačnici ipak nešto pojeftinjuje cijenu,a štedi se vrijeme.Konačno,nosiva svojstva su mu izvrsna,pa se lako svladavaju i najveći rasponi.Uz prednosti aluminij ima i neke nedostatke.Zbog svoje dobre toplinske vodljivosti,po zimi se jedan dio topline nepovratno gubi,a po ljeti uzrokuje dodatnu toplinu u staklenom vrtu.Ipak,ovaj nedostatakse dobrom izolacijom može umanjiti.Drugi nedostatak mu je visoka cijana u usporedbi sa željezom.Drvo je prirodan materijal i daje izgled posebne solidnosti.Stakleni vrtovi od drveta mogu se do jedne određene granice,sa solidnim,uradi sam predznanjem,brzo izraditi.Drvo je uz što se lako obrađuje,vrlo dekorativan materijal.Budući da je loš vodič topline,vrlo je dobar materijal za okvire konstrukcija staklenih vrtova.Nedostaci su mu što je teži od aluminija,a s obzirom da je organskog podrijetla,podložno je napadu crvotočina,pa ga treba zaštititi višekratnim premazima.Drvo pod utjecajima sunca i vlage radi pa treba osobitu pozornost obratiti kod ugradnje stakla.Ovo se dobrim dijelom može izbjeći ako se izbjegava jeftinije i mekše crnogorično drvo i zamijeni kvalitetnijom tvrdom vrstom drveta.Željezo je jedan od najstarijih materijala korištenih u gradnji staklenika.Zahvaljujući širokoj primjeni i poboljšanjima kod prerade i obrade željeza,lako može konkurirati drvetu i aluminiju.Protivno aluminiju željezo jako korodira-u kontaktu sa vodom i zrakom stvara se hrđa .Da bi se ovaj nepotrebni proces spriječio,metal treba premazati odgovarajućim zaštitnim sredstvima.Mehaničke mogučnosti željeza su,međutim velike.S relativno malim profilima mogu se premostiti veliki rasponi.Gubitak topline malo je manji od aluminija ali se može smanjiti sa različitim premazima.Cijena je znatno niža od aluminija,ali je zato gradnja puno složenija.
STAKLO ILI PLEKSISTAKLO?
Odluka ne pada lako,iako se oba materijala međusobno dosta razlikuju.Stakla ima mnogo vrsta.Obično vučeno staklo apsorbira samo 5 % sunčevih zraka,a propusnost mu je i do 90 %.Ljevano staklo je nešto manje propusno od običnoga.Obje vrste stakla relativno su dobri vodiči topline.IZO staklo ima 80%-tnu propusnost svjetla,a reflektira se 12% zraka.S obzirom da je kod njega provođenje topline manje nego kod drugih vrsta stakla,podesnije je za zimske vrtove.Obično staklo nepropusno je za ultraljubičasto i infracrveno zračenje,što npr nije slučaj kod pleksiglasa.Dobra karakteristika stakla je da smanjuje buku.Što je deblje staklo,bolja je zvučna izolacija.Ovdje je IZO staklo u prednosti pred ostalim vrstama.Sigurnosno staklo,npr svoju primjenu zahvaljuje sposobnosti da izdrži velika opterečenja.Prilikom pucanja ono se lomi u sitnim komadićima i smanjuje mogučnost ozljede.Kod umjetnih materijala,kao što su akril stakla,nema probleme sa težinom i ozljedama zbog loma.Zbog male težine vrlo lako se ugrađuje.Osobito je preporučljiva njegova upotreba kod sustava uradi sam,za razliku od npr.teških velikih staklenih površina.Za ilustraciju neka nam posluži podatak da je jedan komad stakla dimenzija 1,0*2,5 m i debljine 6 mm težak 36 kg.Da bi se jedna takva ploča ugradila na krov staklenika ,potrebna su 3-4 radnika.Opasnosti od loma ovakvih ploča znatno su veće od loma umjetnih materijala,a šteta je trenutna i nepovratna.Pleksistaklo za razliku od stakla,propušta UV zrake u potpunosti,pa se ispod njega može pocrniti jednako kao i na suncu .Nedostatak je dobra toplinska vodljivost.
TEMPERATURA STAKLENOG VRTA
Hladniji zimski,vrt koji ima prosječnu temperaturu između 6 i 10 stupnjeva Celzija,koristi se u prvom redu za prezimljavanje biljaka.Ako temperatura čak i padne na 2-3 stupnja,večina biljaka će to dobro podnijeti.Fuksije,pelargonije i krizanteme mogu u ovakvim uvjetima dobro podnijeti zimu.Puno više zadovoljstva daju nam zimski vrtovi u kojima možemo kontrolirati temperaturu.Griju li se oni tijekom zime i proljeća,vegetacijski period biljaka će se produžiti.Optimalna temperatura u tim uvjetima treba biti od 10 do 15 stupnjeva.Biljke ćemo tako puno prije uzgojiti.Dobri rezultati mogu se postići s nekim vrstama orhideja,kraljevskim begonijama,hortenzijama,nekim vrstama palmi,limunom i dr.Za uzgoj je pogodno također i mediteransko te neko egzotično bilje.Koje ćemo vrste biljaka držati u staklenom vrtu u prvom redu ovisi o tome na koji način ćemo grijati prostor.Osobito zadovoljstvo može nam pružiti i uzgoj voća i povrča za vlastite potrebe.Za grijanje ovih prostora možemo se poslužiti centralnim grijanjem od kuće,plinskim ili električnim grijačima.Za biljke će biti bolje zagrijavamo li pod umjesto zraka.U tu svrhu u pod možemo ugraditi električne grijače.
Problem temperature u staklenom vrtu nije ograničen samo na zimski period.Usred ljeta dolazi do koncetracije visokih temperatura,koje nerijetko sežu po 30 i više stupnjeva,što ne pogoduje ni biljkama ni čovjeku.Zato moramo predvidjeti mogučnost mjestimićnog otvaranja stakla.Posebno je korisno za biljke da je otvaranje vremenski regulirano automatikom vezanom za unutarnji termostat.
Svjetlo je za rast biljaka nezamijenjivo,ali previše svjetla može biti štetno,posebice ljeti.Tada je zračenje prejako i staklo moramo zasjeniti.Za to koristimo različite vrste žaluzina,brisoletja,platna i sl.Jeftinija ali estetski lošija varijanta je ugradnja stakla manje propusnosti,kao npr.armiranog stakla ili da se premaže specijalnom bijelom bojom,koja će preveliko zračenje smanjiti i za 50 %.
izvor:Dekor